Opis narodne nošnje

 

 

ŽENSKA NARODNA NOŠNJA

Izvorna voćinska nošnja koja se nosila u crkvu, jesensko doba, o Maloj Gospi i velikim hodoćašćima:
Cura je počešljana u perčin, oplećak je rađen boranim tkanjem, ukrašen uzduž rukava heklanom čipkom, te po ostalim dijelovima šlinganim cvjetovima i srcima. Marama oko vrata je crna kašmirska ukrašena pletenim svilenim rancima crne boje, regionalno nazvana Terlinka. Podskuta 1 je kratka podsuknja od grubog domaćeg tkanja, sa strana nabrana. Podskuta 2 je duža podsuknja, do pola lista ukrašena strojnom čipkom. Skute ili suknja je rađena domaćim pamučnim tkanjem u sedam pola. Odozdo je ukrašena zadkom koja je tkana od crvene vunice s gornje i donje strane, a kroz sredinu crnom. Po zadku su tehnikom tkanja na dasku izrađeni gometrijski motivi cvijeta i vitica u obliku položenog slova S. Oko vrata nosi plišenu traku ukrašenu medaljicom Majke Božje. Kožuh ili Kožuv je kožni prsluk izrađen od ovčje kože u raznim bojama. Ukrašen je motivima cvijeta i lista, te ogledalcima. Pregača koju nosi je izrađena od vune, tkana u četiri nite, ukrašena pretkanom srmom i parandžama sa strane. Obojci su izrađeni od tankog pamučnog tkanja, dok su opanci kožni kaišari.

 

MUŠKA NARODNA NOŠNJA

Gaće od 4-5 pola, za radne dane bez ukrasa, a u svečanije obliku oskudno ukrašene bijelom šlingom. Košulja-rubača se nosila dugo do ispod bokova ukrašena bijelom šlingom ili vezena crvenom i plavom vulom na prsima. Stegnuta u zapešću i ima ovratnik. Prosluk je crne ili tamnoplave boje, ukrašen tankim strojnim prošivima raznobojnim koncem, metalnim gumbićima, kratak do pasa, podstavljen tkaninom iznutra. Kapa je naziv za crni šešir uskog oboda dok je remen široki i kožni. Na nogama su u radne dane drvene klompe, kožnate opanke, a u svečanijim prigodama čizme.

 

 

Najnovije iz vijesti